"Dobrodošli u Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu. Naša institucija baštini istraživanje i razvoj tehnologija na bazi molekularne genetike primjenjujući najsavremenije naučne standarde. Cilj nam je biti interdisciplinarni centar izvrsnosti, a praktična rješenja temeljena na našem znanju ugraditi u razvoj i dobrobit naše društvene zajednice." 

 

UPRAVA

Prof.dr. Adaleta-Durmić-Pašić, naučna savjetnica, direktorica Instituta

 

DIRECTOR OF INSTITUTE

Prof.dr. Adaleta-Durmić-Pašić, Scientific Advisor

 

STRATEGIJA VIJESTI JAVNOST SAOPŠTENJA

 

 

IZVJESTAJ za izbor u naučno zvanje naučni saradnik

KONKURS za izbor u naučno zvanje naučni saradnik


KONKURS ZA IZBOR U ZVANJE VIŠI NAUČNI SARADNIK

KONKURS ZA IZBOR U ZVANJE VIŠI STRUČNI SARADNIK


IZVJEŠTAJ ZA IZBOR U ZVANJE VIŠI NAUČNI SARADNIK-13.11.2023.
IZVJEŠTAJ ZA IZBOR U ZVANJE VIŠI STRUČNI SARADNIK - 13.11.2023.


 

U gradu Jajcu predstavljeni su rezultati naučnoistraživačkog projekta ""Lice srednjovjekovne Bosne - 3D rekonstrukcija lica na bazi genetičkih informacija iz arheobioloških uzoraka"

U sklopu manifestacije obilježavanja 562. godišnjice krunisanja posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića u gradu Jajcu predstavljeni su rezultati naučnoistraživačkog projekta “"Lice srednjovjekovne Bosne" - 3D rekonstrukcija lica na bazi genetičkih informacija iz arheobioloških uzoraka”, a koji se temelji na rezultatima arheoloških istraživanja provedenih u Divičanima na području opštine Jajce. Rezultate projekta su predstavili članovi arheoDNK interdisciplinarnog naučnoistraživačkog tima Univerziteta u Sarajevu i to prof.dr.Jasmina Čakar, naučna savjetnica Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u svojstvu voditeljice projekta, zatim doc.dr.Edin Bujak sa Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta, prof.dr.Selma Zukić sa Stomatološkog fakulteta sa stomatološkim kliničkim centrom, dr.sc.Mirela Džehverović, naučna saradnica Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u svojstvu članova tima, te prof.dr.Naris Pojskić, naučni savjetnik Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u svojstvu koordinatora arheoDNK grupe. Nakon zanimiljive prezentacije projekta, kao i trenutnih te budućih aktivnosti grupe, publika je postavljala pitanja koja su pokazala da je tema istraživanja interesantna ne samo naučnog zajednici, već i široj javnosti. Prezentatori su prenijeli namjeru da Univerziteta u Sarajevu ovaj eksponat ili neki drugi izrađen iz Divičana, donira gradu Jajcu gdje će biti izložen u okviru muzejske srednjovjekovne postavke. Projekat je podržalo Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo kroz Javni poziv za sufinansiranje naučnoistraživačkih projekata i programa za 2021. godinu.

 

 

 


 

NOVA KNJIGA U EDICIJI UNIVERZITET U SARAJEVU - INSTITUTA ZA GENETIČKO INŽENJERSTVO I BIOTEHNOLOGIJU

 

Sa zadovoljstvom vas obavještavamo da je objavljena nova knjiga u Biblioteci INGEB-a pod naslovom: FORENZIČKA BIOLOGIJA autora prof. dr. Jasmine Čakar, prof.dr. Damira Marjanovića i saradnika.
FORENZIČKA BIOLOGIJA kroz sedam poglavlja pruža detaljan i cjelovit prikaz onoga što se nalazi u fokusu istraživanja disciplina obuhvaćenih forenzičkom
naukom - počevši od naučnih spoznaja o ćelijama kao osnovnim organizaciono-funkcionalnim jedinicama svakog živog organizma i osnovnih principa nasljeđivanja, preko različitih bioloških tragova, principa njihove analize te forenzičke identifikacije i individualizacije, do primjene antropologije, botanike, zoologije i mikrobiologije u forenzici. Iako je koncipirana kao udžbenička literatura za studente prirodnih, biotehničkih i biomedicinskih fakulteta, FORENZIČKA BIOLOGIJA može poslužiti stručnjacima iz ove oblasti, široj naučnoj javnosti te svima kojima je ova naučna oblast bliska.

 

NOVA KNJIGA U EDICIJI UNIVERZITET U SARAJEVU - INSTITUTA ZA GENETIČKO INŽENJERSTVO I BIOTEHNOLOGIJU

 

Sa zadovoljstvom vas obavještavamo da je objavljena nova knjiga u Biblioteci INGEB-a pod naslovom: LABORATORIJSKE TEHNOLOGIJE U MOLEKULARNOJ BIOLOGIJI – LABORATORIJSKI PRIRUČNIK. To je autorska zbirka laboratorijskih vježbi koja prati sadržaj udžbenika pod nazivom LABORATORIJSKE TEHNOLOGIJE U MOLEKULARNOJ BIOLOGIJI, autora Naida Lojo Kadrić, Naris Pojskić i Lejla Pojskić u izdanju Univerzitet u Sarajevu - Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Urađen je s ciljem podrške studentima, ali i odgovornim nastavnicima u realizaciji visokoškolskih programa iz oblasti Molekularna biologija, Genetika, Genetičko inženjerstvo, Biotehnologija i Laboratorijske eksperimentalne tehnologije.

Izvod iz recenzije:
„Kompleksna tematika je predstavljena na vrlo jasan, pregledan i razumljiv način, olakšava proces usvajanja vještina laboratorijskih tehnologija u molekularnoj biologiji i genetici, te zadovoljava edukativne potrebe studenata prirodnih i biotehničkih nauka, medicinskih nauka, a može biti namijenjena i širem krugu korisnika. Stoga, iskreno smatram rukopis vrijednom publikacijom koja će naći svoje korisnike među studentima, ali i nastavnicima te svima kojima su ove oblasti bliske.“ - Prof. Dr. Dunja Rukavina, Univerzitet u Sarajevu – Veterinarski fakultet.

 


 

K O N K U R S ZA IZBOR DIREKTORA

UNIVERZITET U SARAJEVU-INSTITUTA ZA GENETIČKO INŽENJERSTVO I BIOTEHNOLOGIJU
 

Konkurs za izbor u naučnoistraživačko zvanje

 


 

B/H/S

ERASMUS+ projekat „Jačanje obrazovnog kapaciteta za upravljanje rizikom alohtonih vodenih vrsta na zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora) - RiskMan”

U okviru ERASMUS+ CBHE programa 2020, Univerzitet u Sarajevu realizira projekt pod nazivom „Jačanje obrazovnog kapaciteta za upravljanje rizikom alohtonih vodenih vrsta na zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora)“/„Educational Capacity Strengthening for Risk Management of Non-native Aquatic Species in Western Balkans (Albania, Bosnia and Herzegovina and Montenegro) – RiskMan“ ().

Nosioci projektnih aktivnosti na Univerzitetu u Sarajevu su Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) i Prirodno-matematički fakultet, a voditeljica projekta na UNSA je prof. dr. Belma Kalamujić Stroil, viša naučna saradnica. RiskMan projektni konzorcij sastoji se od partnera iz osam zemalja: Turske, Italije, Sjeverne Makedonije, Grčke, Hrvatske, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a koordinator konzorcija je Univerzitet Mugla Sıtkı Koçman, Turska.

Strane (alohtone) i invazivne vrste globalno su prepoznate kao jedna od glavnih prijetnji nativnom biodiverzitetu vodenih ekosistema, a njihovo prisustvo može imati ekonomske i sociološke implikacije i po lokalne ljudske zajednice. Stoga je glavni cilj projekta promoviranje edukacije dionika i unapređenje visokog obrazovanja u oblasti procjene rizika od alohtonih vrsta i podsticanje istraživanja i saradnje na upravljanju alohtonim vrstama u regionu Zapadnog Balkana.

Više informacija o aktivnostima i rezultatima projekta možete pronaći na zvaničnoj internetskoj stranici projekta http://www.riskman.mu.edu.tr/en/.

EN

ERASMUS+ project “Educational Capacity Strengthening for Risk Management of Non-native Aquatic Species in Western Balkans (Albania, Bosnia and Herzegovina and Montenegro) - RiskMan”

Within the framework of the ERASMUS+ CBHE program 2020, the University of Sarajevo is implementing a project entitled "Educational Capacity Strengthening for Risk Management of Non-native Aquatic species in the Western Balkans (Albania, Bosnia and Herzegovina and Montenegro) - Riskman".

The implementers of project activities at the University of Sarajevo are the Institute for Genetic Engineering and Biotechnology (INGEB) and the Faculty of Science. The project leader at UNSA is Prof. Dr. Belma Kalamujić Stroil, senior scientific associate. The RiskMan project consortium consists of partners from eight countries: Turkey, Italy, North Macedonia, Greece, Croatia, Albania, Montenegro and Bosnia and Herzegovina. The principal coordinator of the consortium is Mugla Sıtkı Koçman University, Turkey.

Non-native (allochthonous) and invasive species are globally recognized as one of the main threats to the native biodiversity of aquatic ecosystems, and their presence can have economic and sociological implications for local human communities as well. Therefore, the main goal of the project is to promote stakeholder education and higher education in the area of non-native species risk assessment and encourage research and cooperation on non-native species management in the Western Balkans region.

More information about the activities and results of the project can be found on the official website of the project http://www.riskman.mu.edu.tr/en/.


 

NAUČNICA INGEB-a DIO TIMA ZA IZRADU SVJETSKIH SMJERNICA
 

Belma Kalamujić Stroil, viša naučna saradnica Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu i šefica Laboratorije za molekularnu genetiku prirodnih resursa je dio međunarodnog tima od 28 autora iz 16 zemalja koji je objavio članak u prestižnom naučnom časopisu BioScience (https://academic.oup.com/bioscience/advance-article/doi/10.1093/biosci/biab054/6278470). Članak donosi naučne smjernice i preporuke za svjetske globalne post-2020 akcije (CBD-Convention on Biological Diversity) s ciljem zaustavljanja degradacije genetičkog diverziteta.

 


OBAVJEŠTENJA

 

UNIVERZITET U SARAJEVU
INSTITUT ZA GENETIČKO INŽENJERSTVO I BIOTEHNOLOGIJU

Izvještaj o izboru u zvanje stručni saradnik - 21.12.2022. godine


 

Dalila Destanović iz Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju UNSA pobjednica ovogodišnjeg 3MT takmičenja za bh. studente Master i Bachelor studija

Dalila Destanović, pripravnica u Laboratoriji za molekularnu genetiku prirodnih resursa Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Univerziteta u Sarajevu osvojila je prvu nagradu na ovogodišnjem 3MT (Three Minute Thesis) takmičenju za bh. studente Master i Bachelor studija u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Dalila je prezentirala rezultate projekta pod nazivom „Diverzitet reda Trichoptera (tulari) unutar hidroekosistema zaštićenih područja Kantona Sarajevo“, u okviru kojeg je realizirala i svoj završni-diplomski rad pod mentorstvom prof.dr. Belme Kalamujić Stroil, više naučne saradnice INGEB-a. Projekat su zajednički proveli INGEB i Udruženje za genetičko očuvanje bh. endemičnih i autohtonih resursa „GENOFOND“, a finansirao ga je Fond za zaštitu okoliša FBiH. Svoj završni-diplomski rad Dalila je odbranila na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Konvencionalne, kvalitativno-kvantitativne analize biljnih i životinjskih vrsta se danas nadopunjuju molekularno-genetičkim analizama u cilju dobijanja sveobuhvatne slike specijskog i genetičkog diverziteta. Od posebnog značaja su genetički podaci endemičnih i ugroženih vrsta. Stoga je ovaj projekat imao za cilj istražiti raznolikost vrsta iz reda Trichoptera koje naseljavaju zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo primjenom DNK barkoding tehnologije.

Organizator trominutnog bh. takmičenja u predstavljanju teze (3MT) za studente Master i Bachelor studija je BH Futures fondacija (https://www.bhfuturesfoundation.org/) koja je ovakvo takmičenje po prvi put organizirala prošle godine za studente doktorskih studija. Pravo učešća imali su studenti bh. porijekla koji studiraju i žive u Bosni i Hercegovini, ali i inostranstvu. Takmičare je ocjenjivao lokalni i internacionalni panel sačinjen od profesionalaca iz akademije i industrije. Ovo takmičenje pruža priliku studentima da razviju svoje akademske, prezentacijske, istraživačke i liderske vještine kroz prezentaciju svoje teze javnosti u samo tri minute. Pored brojnih koristi za studente, 3MT takmičenje daje priliku i njihovim univerzitetima i fakultetima da prikažu svoja istraživanja i istraživački potencijal kroz internacionalnu bh. mrežu, što im može otvoriti vrata za nove saradnje.

Pobjedničku prezentaciju Dalile Destanović možete pogledati na https://www.youtube.com/watch?v=lHHq2QATLkA

 

Dalila Destanović from the Institute for Genetic Engineering and Biotechnology UNSA won this year's 3MT competition for B&H Master and Bachelor students

Dalila Destanović, an intern in the Laboratory for Molecular Genetics of Natural Resources of the Institute for Genetic Engineering and Biotechnology (INGEB) of the University of Sarajevo, won the first prize at this year's 3MT (Three Minute Thesis) competition for Bosnia and Herzegovina’s Master and Bachelor students in Bosnia and Herzegovina (B&H) and abroad. Dalila presented the results of the project entitled "Diversity of caddisflies in the protected areas of the Canton Sarajevo", within which she completed her Bachelor thesis under the mentorship of prof. dr. Belma Kalamujić Stroil, senior scientific associate at INGEB. This was a joint project of INGEB and the Society for Genetic Conservation of B&H Endemic and Autochthonous Resources „GENOFOND“, and was financed by the Environmental Fund of the Federation of B&H. Dalila defended her Bachelor thesis at the Department of Biology, Faculty of Science, University of Sarajevo.

Conventional, qualitative-quantitative analyses of plant and animal species are today supplemented by molecular-genetic analyses to obtain a comprehensive insight about species and genetic diversity. The genetic data of endemic and endangered species are of particular importance. Therefore, this project aimed to explore the diversity of caddisflies (Trichoptera) species that inhabit the protected natural areas of Sarajevo Canton using DNA barcoding technology.

Organizer of the B&H 3MT competition for Master and Bachelor students is a BH Futures Foundation (https://www.bhfuturesfoundation.org/) that organized the inaugural competition for doctoral students in 2020. Students from B&H who study and live in Bosnia and Herzegovina or abroad were eligible to participate. The competition was judged by an international and local panel consisting of industry and academic professionals. This competition provides an opportunity for students to develop their academic, presentation, research communication and leadership skills by explaining their research to a non-specialist audience in just three minutes. In addition to numerous benefits for students, the 3MT competition provides an opportunity for their respective universities and faculties to showcase their research and research potential through the international B&H network, as well as open doors to new collaborations.

You can watch the winning presentation of Dalila Destanović at https://www.youtube.com/watch?v=lHHq2QATLkA

 

 

Očuvanje i praćenje genetičke raznolikosti koristi okolišu i društvu


Ekološka kriza, zasjenjena prijetnjama masovnog izumiranja vrsta i uticaja klimatskih promjena, mogla bi biti jednako ozbiljna kako za ekosisteme tako i za ljudsko društvo. Međutim, postoje akcije koje bi mogle pmoći u suzbijanju ovog skrivenog, nedovoljno istraživanog problema, navodi se u novom članku u časopisu BioScience, čiji je autor međunarodni tim naučnika, među kojima je i bh. naučnica prof.dr. Belma Kalamujić Stroil.
Skrivena planetarna kriza već je dugo zanemarena, ali ozbiljna je koliko i nestanak vrsta i degradacija staništa. Genetička raznolikost, koja odražava razlike u DNK unutar prirodnih vrsta i populacija i ključna je za njihovu sposobnost prilagođavanja u vremenima promjena, gubi se alarmantnom brzinom. Tim od 28 autora koji predstavljaju 16 zemalja, među kojima je i prof.dr. Belma Kalamujić Stroil iz Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Univerziteta u Sarajevu, objavio je članak u prestižnom časopisu BioScience koji skreće globalnu pažnju na ovaj problem. Prema članku, gubitak genetičke raznolikosti može uticati na otpornost vrsta na promjene u okolišu i rezultirati gubitkom važnih usluga koje društvo dobiva iz prirode. Jednom kada genetička raznolikost nestane, može biti potreban i čitav milenij da bi se vratila na početni nivo.
"Znamo da genetička raznolikost opada, da se taj proces događa brzo i da kao posljedicu priroda gubi otpornost u trenutku kada nam je najpotrebnija", kaže glavni autor članka Sean Hoban iz Arboretuma Morton, SAD. "Genetička raznolikost nije vidljiva golim okom i u mnogim slučajevima se uruši mnogo prije nego što se posljedice toga mogu uočiti na nivou populacija neke vrste."
Kao što je prikazano u ovom naučnom radu, naučnici sada mogu dokumentovati promjene u genetičkoj raznolikosti i osmisliti akcije koje će pomoći u njenom očuvanju. Dokazi na osnovu korištenja muzejskih primjeraka i skupova genetičkih podataka prikupljanih desetljećima pokazuju da genetička raznolikost opadne mnogo prije nego što vrste nestanu. Autori se u radu također koriste nalazima Living Planet Index, koji pokazuju da su se populacije prirodnih vrsta smanjile za 68%, da bi prognozirali dramatične gubitke genetičke raznolikosti (više od 50% gubitka za mnoge vrste), ako se ne poduzmu zaštitne mjere. Trenutni gubici već čine prirodne i ljudske sisteme, od koraljnih grebena preko farmi do urbanih parkova, vrlo ranjivim na ekstremne događaje poput toplinskih udara.


Tehnološki napredak olakšava praćenje stanja genetičke raznolikosti

Praćenje genetičke raznolikosti (izravna analiza DNK unutar vrsta tokom vremena) može pomoći u otkrivanju ranjivosti. Autori ističu da zbog velikih tehnoloških dostignuća u genomskom sekvenciranju u posljednjih 20 godina praćenje genetičke raznolikosti postaje sve pristupačnije. Međutim, u članku se objašnjava, tehnologija mora biti dostupna globalno, potrebne su stručne smjernice za njezinu najučinkovitiju upotrebu, podaci moraju biti otvoreni i dostupni, a znanje mora biti sintetizirano kako bi ga kreatori politika mogli efikasno koristiti.
Ostala dostignuća omogućavaju sveobuhvatno praćenje ovog skrivenog i zanemarenog nivoa biološke raznolikosti, uključujući inovativne javne politike i zakonodavstvo, rastuću saradnju i napore na izgradnji kapaciteta, kao i baze podataka koje čuvaju i čine javno dostupnim eksponencijalno rastuće genetičke podatke. Naučnici također osmišljavaju pouzdane, lako mjerljive pokazatelje, koji u nekim slučajevima mogu zamjeniti genetičke podatke poput ekološke raznolikosti ili veličine populacije. Ovakvi pokazatelji će omogućiti praćenje stanja genetičke raznolikosti i u zemljama u kojima se genetičke laboratorije suočavaju s tehnološkim ili finansijskim preprekama. Naučna zajednica za očuvanje genetičke raznolikosti prihvaća FAIR principe (podaci bi trebali biti pronalažljivi, dostupni, interoperabilni i ponovo upotrebljivi), što znači da se podaci prikupljeni za osnovna istraživanja mogu ponovo koristiti za očuvanje, i obrnuto. Na kraju, saradnja i povećani kapaciteti pomažu u unapređenju znanja u neistraženim geografskim regijama, uključujući tropske krajeve.
"Potrebna je obavezanost od strane država i nedržavnih aktera poput gradova i nevladinih organizacija koje mogu napraviti promjenu u zaštiti ovog temelja biološke raznolikosti", kaže Cristiano Vernesi, predsjedavajući GBIKE COST akcije, koja je učestvovala u studiji, a u kojoj je prof.dr. Kalamujić Stroil također jedan od predstavnika Bosne i Hercegovine.
Globalne inicijative za očuvanje genetičkog diverziteta
Nalazi i smjernice predstavljeni u članku dolaze u pravo vrijeme. Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD), čija je članica i BiH, u procesu je kreiranja obaveza i ciljeva za narednih 10 godina i dalje. Razmišljajući o potrebi da se zaustavi gubitak biodiverziteta i osigura njegova održiva upotreba, CBD zamišlja svijet koji „živi u skladu s prirodom“. Druge globalne inicijative takođe imaju za cilj snažan napredak u narednoj deceniji, poput Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija i Strategije biološke raznolikosti Evropske unije. Te vizije zahtijevaju hitne i hrabre obveze. Ovaj članak pruža smjernice za primjenu informacija o genetičkoj raznolikosti za ispunjavanje ovih obaveza.
Članak je dostupan na sljedećim linku:
https://academic.oup.com/bioscience/article-lookup/doi/10.1093/biosci/biab054
(doi: 10.1093/biosci/biab054)
 

Conserving and monitoring genetic diversity will benefit nature and society

An ecological crisis overshadowed by the threats of mass species extinctions and climate change impacts could be just as serious to ecosystems and human society. However, there are actions that could help combat this hidden, understudied issue, according to a new article in the journal BioScience authored by an international team of scientists, including B&H scientist prof.dr. Belma Kalamujić Stroil.
A hidden planetary crisis has long been neglected, but it is as serious as the disappearance of species and degradation of habitats. Genetic diversity, which reflects the variation in DNA within species and populations and is the key to their capacity to adapt in times of change, is being lost at an alarming rate. A team of 28 authors representing 16 countries, including prof.dr. Belma Kalamujić Stroil from the Institute of Genetic Engineering and Biotechnology (INGEB) of the University of Sarajevo, published an article in the prestigious journal BioScience that draws global attention to this problem. According to the article, the loss of genetic diversity can affect resiliency in the face of environmental change and result in the loss of important services provided to society. Once gone, genetic diversity can take millennia to return.
“We know that genetic diversity is eroding, that it is happening fast, and that as a consequence nature is losing its resilience at a time when we need it most,” says lead author Sean Hoban, of The Morton Arboretum, USA. “Genetic diversity isn’t visible to the eye and in many cases it decreases before impacts are evident in a species’ population”.
As shown in the new paper, scientists can now document changes in genetic diversity and devise actions to help. The use of museum specimens and genetic datasets collected over decades are showing that genetic diversity erodes long before species disappear. The authors also use findings from the Living Planet Index, which shows that species populations have declined by 68%, to forecast dramatic losses of genetic diversity (more than 50% loss for many species), if no protective actions are taken. Ongoing losses are already making natural and human systems, from coral reefs to farms to urban trees, highly vulnerable to extreme events like heat waves.


Technological advances make it easier to monitor the state of genetic diversity

Monitoring genetic diversity (directly analyzing DNA within species over time) can help to detect vulnerabilities. The authors point out that monitoring genetic diversity is rapidly becoming more affordable due to major technological developments in genomic sequencing in the past 20 years. But, the article explains, technology must be made available globally, expert guidance is needed on its most efficient use, data must be made open and accessible, and knowledge must be synthesized for use by political leaders.
Other developments are making large scale monitoring of this hidden and neglected level of biodiversity possible, including innovative policy and legislation, growing collaborations and capacity building efforts, and databases that store and make publicly available exponentially increasing genetic data. Scientists are also devising easy to measure proxies or substitutes for genetic data, such as ecological diversity or population size that will allow monitoring in countries with technological or financial barriers to genetic laboratories. The genetic diversity conservation community embraces the FAIR principles (data should be findable, accessible, interoperable, and reusable) which means that data collected for basic research can be reused for conservation, and vice versa. Lastly, collaborations and increased capacity are helping to improve knowledge in understudied geographic regions including the tropics.
"Commitments by countries and non-state actors like cities and NGOs are needed and can make a difference to safeguard this foundation of biodiversity" says Cristiano Vernesi, chair of the GBIKE COST Action, which helped contribute to the study. Prof.dr. Kalamujic Stroil is one of the representatives of Bosnia and Herzegovina in said COST action.
Global initiatives to preserve genetic diversity
The article’s findings and guidance are timely. The Convention on Biological Diversity (CBD) is making commitments for the next 10 years and beyond. Reflecting on a need to stop biodiversity loss and ensure its sustainable use, the CBD envisions a world “living in harmony with nature.” Other global initiatives also aim for strong progress in the coming decade, such as the United Nations Sustainable Development Goals, and European Union Biodiversity Strategy. These visions demand urgent and bold commitments. This article provides a road map for the use of genetic diversity information toward fulfillment of these commitments.
The paper is available in this link:
https://academic.oup.com/bioscience/article-lookup/doi/10.1093/biosci/biab054
(doi: 10.1093/biosci/biab054)

 

Alyssum bosniacum, planina Vranica, Bosna i Hercegovina. U novom članku u BioScience časopisu, Sean Hoban i kolege razgovaraju o hitnoj potrebi praćenja genetičke raznolikosti unutar ugrožene flore i faune poput ove. Fotografija: Faruk Bogunić, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Alyssum bosniacum, Vranica mountain, Bosnia and Herzegovina. In the new article in BioScience, Sean Hoban and colleagues discuss the urgent need for monitoring of the genetic diversity within threatened flora and fauna like this. Photograph: Faruk Bogunić, Faculty of Forestry, University of Sarajevo.
 


 

Realizacija  Erasmus+ projekta: „Jačanje obrazovnog kapaciteta za upravljanje rizikom alohtonih vodenih vrsta na zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora)-RiskMan“

U okviru programa EU za saradnju u oblasti inovacija i razmjene dobrih praksi, projekt pod nazivom „Jačanje obrazovnog kapaciteta za upravljanje rizikom alohtonih vodenih vrsta na zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora)/Educational Capacity Strengthening for Risk Management of Non-native Aquatic Species in Western Balkans (Albania, Bosnia and Herzegovina and Montenegro) - RiskMan“, u kojem Univerzitet u Sarajevu-Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) sudjeluje kao partner, prihvaćen je za finansiranje, u jakoj svjetskoj konkurenciji.

Zbog globalne situacije s pandemijom, početni sastanak održan je putem Zoom platforme, 10. decembra 2020. godine. Projektni konzorcij RiskMan sastoji se od partnera iz osam različitih zemalja: Turske, Italije, Sjeverne Makedonije, Grčke, Hrvatske, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Članovi tima Univerziteta u Sarajevu-Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju su prof.dr. Naris Pojskić, naučni savjetnik i direktor Instituta, prof.dr. Adaleta Durmić-Pašić, naučna savjetnica, prof.dr.Belma Kalamujić Stroil, viša naučna saradnica i dva stručna saradnika, Lejla Ušanović, MA i Abdurahim Kalajdžić, MA.

U okviru prvog realizovanog radnog zadatka unutar projekta, napravljen je pregled pravnog okvira, instrumenata i mjera za rješavanja problema alohtonih (stranih, unesenih) vrsta na Zapadnom Balkanu. Drugi radni zadatak, nešto dinamičnijeg karaktera, podrazumijevao je realizaciju dvaju aktivnosti: (1) pregled literature i do sada sprovedenih istraživanja na glavnim vodotocima te (2) anketiranje ribara i vlasnika ribogojilišta. Cilj ovog zadatka je bio procijeniti nivo znanja i općeniti stav ribara i vlasnika ribogojilišta kada su u pitanju strane vrste riba. Odgovori ispitanika dali su nam i uvid u trenutno stanje na terenu kada je u pitanju struktura njihovog ulova, odnosno uzgojnih populacija na ribnjacima. Anketiranje je sprovedeno na području sjeverne, istočne, srednje Bosne i na području Hercegovine te se ovim putem zahvaljujemo svim učesnicima.

    


 

"Biomonitoring voda u EU i BiH – nove metode, stanje, trendovi i perspektive"

Pristup identifikaciji bioloških vrsta u posljednje se dvije decenije pomaknuo s tradicionalnog morfološkog ka metodologijama baziranim na DNK. Genetičke metode poput DNK barkodinga, metabarkodinga i okolinske DNK (environmental DNA, eDNA) mogle bi uveliko unaprijediti proces procjene stanja i monitoring vodenih ekosistema, posebno kao dio postojećih i planiranih nacionalnih i međunarodnih direktiva. Međutim, brojna pitanja u vezi sa specifičnim mogućnostima primjene i dalje su otvorena, jer se podaci ne mogu izravno usporediti s konvencionalno prikupljenim podacima.

Stoga Univerzitetu Sarajevu-Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Univerzitet u Tuzli i Udruženje za genetičko očuvanje bh. autohtonih i endemičnih resursa GENOFOND organizuju online radionicu za zainteresovane strane u sektoru voda u Bosni i Hercegovini 12. marta 2021. godine. Radionica je namjenjena stručnjacima iz ministarstava, agencija, instituta, laboratorija, institucija entitetskih i lokalnih vlasti, akademske i naučne zajednice, udruženja i privatnih kompanija. Link za registraciju za učešće na ovom događaju sa svim informacijama dostupan je na internetskoj stranici https://www.vodaquanet.com/. Registracija je otvorena do 10. marta 2021. godine.

Ovom sastankom zainteresovanih strana, koji se istovremeno održava u 15 evropskih zemalja, želi se na nacionalnom nivou pokrenuti razgovor s bh. stručnjacima koji su uključeni u praktično provođenje europskih direktiva u oblasti monitoringa vodenih ekosistema. Cilj radionice jeste identificirati izazove s kojima se stručnjaci suočavaju, te istražiti mogućnost saradnje s bh. naučnom i akademskom zajednicom u njihovom prevazilaženju.

Predstavnice EU COST akcija DNAqua-Net (CA15219) i G-BiKE (CA18134), te ECOBIAS projekta prezentiraće postojeću relevantnu infrastrukturu i ekspertizu u naučnom i akademskom sektoru u Bosni i Hercegovini i regionu. Namjera je ponuditi informacije o trenutnom stanju razvoja metoda zasnovanih na DNK u procjeni i praćenju stanja vodenih ekosistema, njihove mogućnosti i prednosti, ali i ograničenja. Također će biti prezentirani i pilot projekti u BiH i Hrvatskoj zasnovani na ovoj tehnologiji.

Svim polaznicima radionice biće dodijeljeni certifikati o učešću.

Za dodatne informacije o događaju zainteresovani učesnici mogu se obratiti odgovornim osobama: doc.dr. Belma Kalamujić Stroil (belma.kalamujic@ingeb.unsa.ba), prof.dr. Jasmina Kamberović (jasmina.kamberovic@untz.ba) i doc.dr. Anita Dedić (anita.dedic@fpmoz.sum.ba).

"Aquatic biomonitoring in the EU and B&H - new methods, state, trends and perspectives"

The approach to species identification has shifted from traditional morphological to DNA-based methodologies in the last two decades. Genetic methods such as DNA barcoding, metabarcoding, and environmental DNA (eDNA) could greatly improve the process of assessing the status of aquatic ecosystems and their monitoring, especially as part of existing and planned national and international directives. However, a number of questions regarding specific application possibilities remain open, as the data cannot be directly compared with conventionally collected data.

Therefore, the University of Sarajevo-Institute for Genetic Engineering and Biotechnology (INGEB), the University of Tuzla and the Society for Genetic Conservation of Bosnia and Herzegovina autochthonous and Endemic Resources GENOFOND are organizing an online workshop for stakeholders in the water sector in Bosnia and Herzegovina on March 12, 2021. The workshop is intended for experts from ministries, agencies, institutes, laboratories, entity and local government institutions, the academic and scientific community, associations and private companies. The registration link to participate in this event with all the information is available on the website https://www.vodaquanet.com/. Registration is open until March 10, 2021.

This stakeholder meeting, which is being held simultaneously in 15 European countries, aims to initiate talks at the national level with B&H experts involved in the practical implementation of European directives in the field of monitoring aquatic ecosystems. The aim of the workshop is to identify the challenges that experts face, and to explore the possibility of cooperation with B&H scientific and academic community in overcoming them.

Representatives of the EU COST actions DNAqua-Net (CA15219) and G-BiKE (CA18134), and the ECOBIAS project will present the existing relevant infrastructure and expertise in the scientific and academic sector in Bosnia and Herzegovina and the region. The intention is to offer information on the current state of development of DNA-based methods in the assessment and monitoring of aquatic ecosystems, their possibilities and advantages, but also limitations. Pilot projects in B&H and Croatia based on this technology will also be presented.

All workshop participants will be awarded certificates of participation.

For additional information about the event, interested participants can contact the responsible persons: doc.dr. Belma Kalamujić Stroil (belma.kalamujic@ingeb.unsa.ba), prof.dr. Jasmina Kamberović (jasmina.kamberovic@untz.ba) and doc.dr. Anita Dedić (anita.dedic@fpmoz.sum.ba).

 


Projekat “Educational Capacity Strengthening for Risk Management of Non-native Aquatic Species in Western Balkans (Albania, Bosnia and Herzegovina and Montenegro) - RiskMan” prihvaćen za finansiranje u okviru ERASMUS+ programa

U okviru programa EU za saradnju u oblasti inovacija i razmjene dobrih praksi/Cooperation for the innovation and the exchange of good practices program, projekt pod nazivom „Jačanje obrazovnog kapaciteta za upravljanje rizikom alohtonih vodenih vrsta na zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora)/Educational Capacity Strengthening for Risk Management of Non-native Aquatic Species in Western Balkans (Albania, Bosnia and Herzegovina and Montenegro) - RiskMan“, u kojem Univerzitet u Sarajevu-Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) sudjeluje kao partner, prihvaćen je u okviru sekcije Zajednički projekti/Joint Projects action.

Ove godine dostavljeno je 1005 prijava iz cijelog svijeta na poziv za "Projekte za izgradnju kapaciteta u oblasti visokog obrazovanja/Capacity Building Projects in the Field of Higher Education", koji se smatra jednim od najprestižnijih projekata na međunarodnom nivou. Od prispjelih prijava, samo 164 studije odobrene su za finansiranje, a stopa uspješnosti za region Zapadnog Balkana iznosila je svega 19%.

Projektni konzorcij RiskMan sastoji se od partnera iz osam različitih zemalja: Turske, Italije, Sjeverne Makedonije, Grčke, Hrvatske, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Osim INGEB-a, druge partnerske institucije iz Bosne i Hercegovine su Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu i Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću. Koordinator konzorcijuma je Univerzitet Mugla Sıtkı Koçman, Turska.

Glavni cilj RiskMan projekta je unaprijediti obrazovanje zainteresovanih strana i studenata i ojačati obrazovne kapacitete za upravljanje rizikom od stranih invazivnih vodenih vrsta u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Uspostavljanjem sveobuhvatnog seta mjera o invazivnim vrstama, projektom se želi poboljšati sposobnost lokalnih ciljnih grupa da ublaže i aktivno spriječe potencijalne štetne uticaje na socio-ekološki sistem zemalja članica konzorcija.

 

Project “Educational Capacity Strengthening for Risk Management of Non-native Aquatic Species in Western Balkans (Albania, Bosnia and Herzegovina and Montenegro) - RiskMan” accepted within ERASMUS+ program

Within the EU call for Cooperation for the innovation and the exchange of good practices program, the project titled “Educational Capacity Strengthening for Risk Management of Non-native Aquatic Species in Western Balkans (Albania, Bosnia and Herzegovina and Montenegro) - RiskMan”, in which University of Sarajevo-Institute for Genetic Engineering and Biotechnology (INEGB) participates as a partner, was accepted to be supported within the framework of the Joint Projects action.

This year, 1005 applications were submitted from all over the world to the call for "Capacity Building Projects in the Field of Higher Education", which is considered among the most prestigious projects at the international level. Only 164 studies were found successful among the applications, with only 19% success rate for the Western Balkans region.

RiskMan Project Consortium consists of partners from eight different countries: Turkey, Italy, Northern Macedonia, Greece, Croatia, Albania, Montenegro and Bosnia and Herzegovina. Apart from INGEB, other partner institutions from Bosnia and Herzegovina are the Faculty of Science, University of Sarajevo and the Biotechnical Faculty, University of Bihać. The coordinator of the Consortium is Mugla Sıtkı Koçman University, Turkey.

The main objective of the RiskMan Project is to increase the education of stakeholders and higher education students and to strengthen the risk management education capacity of foreign invasive aquatic species in Albania, Bosnia and Herzegovina, and Montenegro. By establishing a comprehensive set of measures on invasive species, the project aims to improve the ability of local target groups to mitigate and actively prevent potential adverse impacts on the socio-ecological system of the consortium member countries.

 


"Univerzitet u Sarajevu-Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju nastavlja pružati doprinos istraživanjima biljne raznolikosti Bosne i Hercegovine, s posebnim fokusom na endemične i autohone vrste kroz projekat pod naslovom "Procjena genetičkog diverziteta i prijedlog mjera konzervacije ugroženog stenoendema Alyssum moellendorffianum Aschers et G. Beck". Projekat ukupne vrijednosti 12.288,90 KM sufinansirao je Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od 8.000 KM. Projektne aktivnosti realizovane su u periodu od 28.03.2019. – 27.03.2020., a terenska istraživanja provedena su u saradnji s kolegama sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Cilj projekta bio je izvršiti procjenu molekularno-genetičkog diverziteta populacija ispitivane vrste unutar njenog kompletnog areala u Bosni i Hercegovini te napraviti predikciju trenda populacija u odnosu na prisutne okolišne pritiske. U ostvarivanju zadatog cilja analizirani su AFLP, mikrosatelitni i hloroplastni genetički markeri. Rezultati projekta predstavljaju preduvjet za uspostavljanje monitoringa i uvođenje mjera konzervacije te podizanje svijesti o značaju očuvanja biodiverziteta endemičnih biljnih divljih vrsta Bosne i Hercegovine. Kompletan projekat bio je usklađen sa operativnim ciljevima iz Strategije zaštite okoliša FBiH, Strategijom i akcionim planom za zaštitu biološke raznolikosti BiH (2015-2020) te Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH."

ONLINE IZDANJA ČASOPISA GENETICS AND APPLICATIONS

ONLINE IZDANJA KNJIGA


VIJESTI:

  • Genetics and Applications (G&A)

Genetics and Applications (G&A), zvanični naučni časopis Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu je od sada dio EBSCO, DOAJ i CAB naučnih bibliografskih baza podataka.

  • G-BiKE: Evropska mreža naučnika za integrisanje genomskih podataka u upravljanju ekosistema - više

  • UNAPREĐENJE KAPACITETA ZA GENETIČKO TESTIRANJE, TRENING I SAVJETOVALIŠTE NA PODRUČJU NASLJEDNIH DUŠEVNIH POREMEĆAJA - više


Aktuelni projekti Publikacije Edukacija
ICGEB AfilijacijaNovostiINGEB